A. Odredite svoje financijske ciljeve

Važno je razumjeti vezu između dobre ideje i financijski izvedive ideje. Započnite svoj novi pothvat bez duga; iskoristite ono što imate i utvrdite jeste li pogodni za agroturizam prije nego što posudite novac.

Izradite poslovni plan uz minimalna ulaganja – vlastita sredstva, sredstva posuđena od prijatelja, obitelji ili banaka. Testirajte pothvat, a zatim prema tome prilagodite svoj poslovni plan.

Provjerite svoju financijsku sposobnost odgovarajući na ova pitanja:

– Imam li gotovine za pokretanje posla?

– Hoću li morati podnijeti zahtjev za kredit?

– Odgovara li mi da posudim novac?

Procjena vaših financijskih sredstava može biti komplicirana. U većini slučajeva, dobra je ideja uključiti druge članove obitelji i vanjske stručnjake koji vam mogu pomoći u donošenju te odluke.

B. Izvori financiranja

Jedno od najvažnijih pitanja u svakoj analizi bavljenja ruralnim turizmom je kako će se osigurati potrebna financijska sredstva.

Zato je potrebno izraditi detaljan poslovni plan ili troškovnik kojim bi se definirala veličina investicije i iznos sredstava potrebnih za realizaciju projekta. To će vam pomoći da realno planirate iznos novčanih sredstava koji su vam potrebni.

Postoji nekoliko izvora financiranja ruralnog turizma.

Izvori financiranja mogu biti:

• Interni / Eksterni
• Bespovratni / Povratni
• Privatni / Javni
• Domaći / Strani

Neki od mogućih izvora financiranja mogu biti:

– Samofinanciranje (Samofinanciranje je način financiranja u kojem se koriste vlastita sredstva. Sredstva su rezultat prethodnog poslovanja, kroz akumuliranu dobit, odnosno štednju; najjeftiniji i najsigurniji izvor financiranja, koji omogućuje najveći stupanj samostalnosti)

– Krediti (Uglavnom kroz kredite poslovnih banaka, koji su dostupni za razne namjene; ​​u posljednjih nekoliko godina banke su produljile rokove otplate i malo povećale maksimalne iznose kredita, ali dolazi do povećanja kamata i povezanih troškova; svjetska financijska kriza utječe na banke – primjenjuju ​​znatno konzervativniju politiku financiranja kredita; dobivanje kredita postalo je znatno teže i zahtjevnije jer banke zahtijevaju vrlo temeljitu analizu sposobnosti klijenta)

– Zajednička ulaganja (engl. joint venture – poseban način ulaganja dviju ili više neovisnih tvrtki ili osoba koje zajednički ulažu sredstva u određenu poslovnu aktivnost. To je specifičan oblik povezivanja udruživanjem kapitala na nekom zajedničkom projektu ili pothvatu, ili u nekom obliku poslovne suradnje)

– Izravna inozemna (strana) ulaganja (Ulaganje strane osobe u domaću pravnu osobu, kada inozemni (strani) ulagač stječe udio ili dionice u temeljnom kapitalu te pravne osobe (poduzeća); drugim riječima, izravno inozemno (strano) ulaganje znači ulaganje inozemnog (stranog) kapitala od strane rezidenta (poduzeća) jedne zemlje u rezidenta (poduzeća) druge zemlje radi ostvarivanja zajedničkih interesa)

– Leasing (Leasing predstavlja jedan od načina financiranja i ulaganja u dugotrajnu imovinu za određeni objekt/predmet, a javlja se kao alternativa vlastitim sredstvima i bankovnim kreditima, suština leasinga je da korisnik ne postane vlasnik dugotrajne imovine sve dok u potpunosti ne podmiri troškove leasinga; riječ leasing dolazi od engleske riječi lease što znači iznajmiti, unajmiti, zakupiti)

– Donacije (Dar u obliku novca, imovine, vlasništva ili usluga)

– Javno-privatno partnerstvo (Javno-privatno partnerstvo definirano je kao oblik suradnje privatnih i javnih partnera koji zajednički rade na provedbi investicijskih projekata i pružanju javnih usluga; uglavnom se odnose na izgradnju i korištenje infrastrukture)

– Investicijski fondovi (Investicijski fondovi su oblik zajedničkog ulaganja koji ima za cilj prikupiti novčana sredstva od više ulagatelja i plasirati ih na tržište kapitala, kupnjom dionica poduzeća, obveznica i dr., najčešće s ciljem povećanja njihove vrijednosti, te njihovom prodajom s ciljem ostvarivanja profita)

– Fondovi Europske unije (EU financira niz projekata i programa; primjenjuju se stroga pravila kako bi se osiguralo da se novac troši na transparentan i odgovoran način, a korištenje sredstava je pod stalnim nadzorom; financijska sredstva EU dostupna su u različitim oblicima: kao bespovratna sredstva, koja se obično dodjeljuju putem javnih poziva, poznatijih kao pozivi na dostavu prijedloga, subvencije kojima upravljaju nacionalna i regionalna tijela, zajmovi, jamstva i kapital kao oblici financijske pomoći za potporu politikama i programima EU-a, itd.)

– Državne potpore (Subvencije, poticaji, premije, regresi, kreditne potpore iz državnog proračuna ili proračuna jedinica lokalne samouprave)

– Vrijednosni papiri (Vrijednosni papiri su dokumenti koji obećavaju isplatu novca, kamata, zarade ili dividende; vrijednosni papiri u užem smislu su instrumenti ulaganja, odnosno oni vrijednosni papiri kod kojih postoji rizik ulaganja koji se kompenzira potencijalnom zaradom)

– Alternativni izvori: crowdfunding, poslovni anđeli… (Novi oblici financiranja različiti po namjeni i obliku; Crowdfunding je način financiranja projekata prikupljanjem nekoliko manjih iznosa novca od više ljudi, najčešće putem interneta; Poslovni anđeli su individualni ulagači koji pružaju financijsku potporu malim start-up tvrtkama ili poduzetnicima)

Najvažniji izvori financiranja su: samofinanciranje (vlastita sredstva), krediti i bespovratna sredstva (subvencije).

C. Vlastita sredstva

Ulaganjem vlastitih sredstava, pod pretpostavkom da se njima raspolaže, najbrže je moguće realizirati projekt u ruralnom turizmu. To je najmanje rizičan pristup, jer ne postoji obveza vraćanja novca kao kod kredita, nema tereta na nekretnini (hipoteke) koje se često (gotovo uvijek) uzimaju kao jamstvo za povrat kod dizanje kredita. To je ujedno i najjeftiniji način ulaganja, jer nije opterećen kamatama i drugim troškovima. Najjednostavnije rečeno, ulaganje vlastitih sredstava, ako je moguće, najbolji je način jer na samom početku poslovanja, kada prihodi nisu redoviti i sigurni, niste opterećeni što bržim povratom uloženog, kao ni vraćanjem zajma s pripadajućim kamatama. Nažalost, vlastitih sredstava vrlo često nema, ili barem nisu dostatna, pa je potrebno ići na dodatne izvore financiranja.

D. Krediti

Za realizaciju svakog poduzetničkog pothvata, kao i za formiranje i unapređenje ruralnog turističkog gospodarstva ili projekta ruralnog turizma, najčešći izvor je kredit, bilo da se uzima direktno od poslovnih banaka ili kroz programe subvencioniranih od strane ministarstava ili raznih organizacija ili programa.

Ako postoji izbor, svakako je najbolje uzeti najjeftiniji kredit (s najnižom kamatom i najdužim “grace periodom” – razdobljem do početka otplate kredita). Ako su dostupni, dobro je ići na one kredite koji su namijenjeni izravno ruralnom turizmu.

E. Bespovratne potpore i donacije

Ako vam je za pokretanje posla u ruralnom turizmu potreban manji iznos novca, sredstva možete pokušati osigurati kroz razne programe koji ih nude u obliku bespovratnih sredstava – donacija. To su sredstva u obliku darova, koja ne morate vraćati, ali morate računati na, ponekad, složene procedure, vremenski okvir koji nije uvijek u skladu s vašim potrebama i nužnost da se ta sredstva moraju trošiti isključivo namjenski, u skladu s pravilima donatorskog programa.

Država, najčešće preko nadležnih ministarstava, provodi nekoliko programa za poticanje razvoja poduzetništva uz financijsku potporu (npr. za početnike u poslovanju). Kroz ove programe država nudi bespovratna sredstva u određenom postotku od ukupne investicije. Posebni uvjeti utvrđuju se posebno za svaki pojedini program i javni poziv. Obično su procedure za dobivanje ovih sredstava relativno jednostavne, a postoji niz institucija i organizacija koje pružaju pomoć i podršku pri apliciranju (npr. regionalne razvoje agencije).

Osim toga, država ima i posebne programe za poduzetnice i mlade, za razvojne projekte, samozapošljavanje i sl.

Osim države, bespovratna sredstva za projekte u ruralnom turizmu mogu se pronaći i u raznim bilateralnim programima, fondovima Europske unije, ali i kroz projekte Europske banke za obnovu i razvoj koja nudi financijske i savjetodavne usluge poduzetnicima, posebice ženama i mladima.

Manji iznosi potpora, vrlo često, mogu se pronaći u programima jedinica lokalne/regionalne samouprave.

Činjenica je da je relativno teško dobiti kredit za pokretanje posla ako već nemate dosadašnje rezultate u poslovanju i tzv. dobru kreditnu povijest. Banke žele vidjeti da ste već postigli uspjeh u određenoj vrsti posla prije nego što pokažu spremnost da preuzmu rizik. Kako biste započeli sa svojim poslom, možete učiniti sljedeće da biste osigurali financiranje:

• Posjetite poslovnu banku ili drugu financijsku organizaciju i ponudite svoju nekretninu u zalog (hipoteku)
• Pronađite opremu kroz leasing program
• Pogledajte sve nacionalne, EU i druge donatorske programe koji podupiru start-up programe u turizmu
• Samofinanciranje kroz vlastitu štednju ili druge osobne mehanizme ulaganja
• Posudite od svojih prijatelja i rodbine
• Sve kupnje obavljajte na kredit i štedite, a gotovinu sačuvajte za hitne slučajeve
• Svaka od ovih opcija ima svoje prednosti i nedostatke.

Ako tražite kredite poslovnih banaka, subvencionirane kredite ili sredstva iz donacija, vrlo je vjerojatno da će vam trebati poslovni plan.

Organizacije/programi koji nude sredstva mogu imati vlastiti format poslovnog plana koji se može razlikovati u nekim detaljima ili od vas mogu tražiti poslovni plan u slobodnom obliku. Izradu poslovnog plana možete povjeriti specijaliziranoj organizaciji ili pojedincu, no možete ga izraditi i sami. Uglavnom, kada u glavi imate jasnu predodžbu o svom budućem poslovanju, izrada poslovnog plana nije previše komplicirana, a nakon što ga jednom sastavite lako ćete ga prilagoditi traženoj formi, jer svi poslovni planovi imaju slične elemente .

F. Poslovni plan

Poslovni plan treba odgovoriti na pitanja poput “o kakvoj se poslovnoj ideji radi” i “može li ta ideja biti uspješna (dovesti do profita) na tržištu”.

Poslovni plan sastoji se od nekoliko dijelova koji dublje analiziraju vašu ideju za ruralni turizam.

Osnovni elementi poslovnog plana su sljedeći:

• Opis poslovne ideje; koji je vaš glavni proizvod/usluga, tko su glavni kupci
• Analiza tržišta (postojeća ponuda, konkurencija, karakteristike vaših kupaca (turista), kanali distribucije, analiza vaših cijena
• Analiza lokacije
• Potrebna ulaganja i njihova dinamika te izvori financiranja
• Financijske projekcije poslovanja u budućnosti (budući prihodi i rashodi)
• Analiza rizika

U prvom dijelu poslovnog plana definirajte:

• Koji je vaš glavni proizvod ili usluga?
• Tko su kupci usluga ili proizvoda i što ih karakterizira?
• Kakva su Vaša dosadašnja znanja i iskustva?
• Imate li posebne vještine ili prednosti koje vam omogućuju uspješno obavljanje planiranog posla?
• Koje su vaše slabosti u obavljanju posla?
• Koje su očekivane promjene okoliša (mikro i makro) u budućnosti?

Na temelju tih informacija možete vidjeti je li vaša ideja održiva, koje su vaše snage i koje aspekte još morate poboljšati.

Analiza tržišta ima za cilj utvrditi najvažnije tržišne trendove koji su predmet vašeg poslovnog pothvata. Pokušajte analizirati:

• Kakva je ponuda i potražnja u ruralnom turizmu?
• Kako izgleda konkurencija sada i potencijalno u budućnosti?
• Karakteristike ruralnih turista (tko su gosti i kakve navike i očekivanja imaju)?
• Koji su mogući kanali distribucije vašeg proizvoda ili usluga kupcima?
• Kako će se tržište ruralnog turizma razvijati u budućnosti?
• Je li vaš proizvod ili usluga specifična u usporedbi s konkurencijom?
• Visina iznosa proizvoda/usluge?

S tim podacima možete procijeniti poziciju svoje ideje kada se pojavi na tržištu.

Pogledajte pobliže sljedeće elemente. Oni će vam biti od koristi kada počnete pružati turističku uslugu ili prodavati proizvode:

• Specifičnost – što je drugačije u vašem proizvodnom procesu ili prilikom pružanja vaše turističke usluge u odnosu na konkurenciju
• Iskustvo – vaša specifična iskustva kao dodatne prednosti
• Lokacija – analiza lokacije kao jednog od najvažnijih elemenata
• Zakonska regulativa – pregled regulative u ruralnom turizmu i njezin mogući utjecaj na vašu ideju

Nakon ove analize dobit ćete informacije na temelju kojih možete poboljšati svoju uslugu ili proizvod, kako bi vaša ponuda bila što konkurentnija.
Prilikom razmatranja mogućnosti ulaganja i izvora financiranja važno je učiniti sljedeće:

• Analizirati potrebna ulaganja i dinamiku realizacije
• Razmotrite dostupne izvore financiranja za pokretanje poslovne ideje, kao i troškove tih izvora (npr. kamate na kredite)
• Odrediti strukturu financiranja poslovnog pothvata te, ako projekt uključuje, korištenje vanjskih sredstava, izračun plana otplate kredita

Osnovni problem odluke o vašem ulaganju vezan je uz razliku između ulaganja danas i očekivanja dobiti u budućnosti. U tom smislu treba preispitati i analizirati pretpostavke na kojima se temelje financijske projekcije poslovanja, a to posebno uključuje:

• Pretpostavke o projekciji prodaje – očekivani prihod temeljen na pretpostavkama o broju vaših proizvoda i usluga i njihovoj strukturi, cijenama i sezonskim oscilacijama cijena, raznim posredničkim naknadama i oporezivanju usluga i proizvoda
• Pretpostavke i projekcije troškova – troškove poput troškova koji se odnose na pružanje usluga (varijabilni troškovi), ali i onih koji ne ovise o broju pruženih usluga (fiksni troškovi), potrebno je posebno analizirati. Varijabilni troškovi uključuju troškove rada (čak i ako posao vodi obitelj i nema novca koji se troši na troškove zaposlenika, potrebno je uzeti u obzir količinu utrošenog vremena barem iz razloga da se to vrijeme može iskoristiti na druge načine), troškovi sirovina i materijala za pripremu hrane i pića, troškovi inventara, troškovi održavanja. Kod fiksnih troškova, uz amortizaciju i razne komunalne naknade, potrebno je utvrditi i troškove vanjskih izvora financiranja ulaganja (trošak kamata i anuiteta)
• Pregled mogućih odstupanja od pretpostavljenih iznosa i količina vezanih uz prihode i rashode

Nakon toga treba usporediti predviđene prihode i rashode, utjecaj raznih poreza, te sagledati ukupne učinke poslovanja na temelju:

• Omjera dobiti i gubitka, odnosno neto dobiti,
• Novčani toka, koji određuje raspoloživi novac nakon podmirenja svih troškova

U izračun treba uključiti i moguća odstupanja od planiranih količina.

Projekcija omjera dobiti i gubitka i novčanog toka temelj je za ocjenu isplativosti ulaganja i pokretanja poslovnog pothvata.

Na kraju, potrebno je razmotriti najvažnije rizike vezane uz poslovnu ideju, i to one na koje se može utjecati (primjerice, rizici vezani uz prodaju, broj posrednika i sl.) kao i one koji dolaze iz šire okoline i na koje se ne može utjecati (primjerice porezi, dostupnost prometa i mnogi drugi).

Nakon svih ovih analiza dobivate cjelovitu sliku vaše poslovne ideje, a ta cjelovita slika se zove poslovni plan. Ako vam poslovni plan kaže da trebate nastaviti raditi na realizaciji svoje ideje, tada trebate krenuti u prikupljanje financijskih sredstava koja su potrebna za konkretnu realizaciju vaše ideje.

G. Analiza rentabilnosti

Analiza rentabilnosti može vam pomoći da odredite minimalni broj jedinica proizvoda koje trebate prodati da biste dosegli rentabilnost ili minimalnu cijenu koju morate postaviti za svaku jedinicu da biste dosegli rentabilnost. Obje se formule temelje na dvije varijable: vašim fiksnim troškovima i vašim varijabilnim troškovima.

Fiksni troškovi (FC) ne ovise o broju ugošćenih gostiju ili prodanim jedinicama proizvoda. 

PRIMJERI: izgradnja/popravci; porezi i osiguranje; marketing; amortizacija…

Varijabilni troškovi (VC) varirat će s brojem gostiju ili jedinicama prodanog proizvoda. 

PRIMJERI: gorivo; cijena hrane…

Primjer analize točke rentabilnosti :

Vaše pitanje: Koliko godina trebam poslovati po danoj cijeni da bi se poslovanje isplatilo?

1. Počnite s onim što znate:

Morat ćete popraviti parking, kupiti namještaj i dodati rasvjetu, tako da će vaši fiksni troškovi biti 25.000 €.

Troškovi rada po gostu iznosit će 5€, a obrok za goste 18€. Vaši varijabilni troškovi po gostu iznose 23 €.

Cijena po noćenju iznosit će 45 €/osobi, a vi ste uvjereni da možete dobiti najmanje 300 noćenja godišnje, tako da je vaša jedinična cijena 13.500 €.

2. Formula TOČKE KRETANJA:

Ukupni fiksni troškovi / (jedinična cijena – varijabilni troškovi) = prijelomna točka

25.000 € / (13.500 € – 6.900 €) = 3,7.

Dakle, s 300 noćenja godišnje po vašoj cijeni od 45 €, morat ćete raditi 3,7 godina da biste ostvarili rentabilnost!

Primjer analize rentabilnosti za određivanje cijene:

Vaše pitanje: Koja bi trebala biti moja cijena po noćenju da bih bila ravnomjerna?

1. Počnite s onim što znate:

Na temelju prethodnog primjera, vaši će fiksni troškovi biti 25.000 €.

Na temelju prethodnog primjera, vaši varijabilni troškovi po gostu iznose 23 €.

Znate da imate kapacitet za 500 noćenja godišnje.

2. Formula rentabilnosti za određivanje cijene:

(Ukupni fiksni troškovi/broj jedinica za prodaju) + varijabilni troškovi = prijelomna cijena

(25.000 € /500) + 23 € = 73 €

Na temelju toga, ako nakon godinu dana želite pokriti troškove, s punim kapacitetom, vaša cijena po gostu ne bi trebala biti manja od 73 €.

H. Postavljanje realnih ciljeva za očekivane prihode 

Izdvojite vrijeme za utvrđivanje vaših očekivanih prihoda. To može uključivati:

• Da budete rentabilni ili ostvarite profit u prvoj godini
• Omogućite dodatni prihod radeći puno radno vrijeme na gospodarstvu
• Da zaradite sav svoj prihod (vašeg kućanstva) od poljoprivrede (unutar određenog vremenskog okvira)
• Zadovoljite trenutne i dugoročne potrebe obitelji (školarina, zdravstveno osiguranje, mirovina)
• Da povećajte prihode kućanstva dovoljno da svojoj djeci omogućite da postanu partneri u poslu na gospodarstvu

I. Izvori prihoda u ruralnom turizmu

Ruralni turizam se promiče kao način za ostvarivanje dodatnog prihoda za poljoprivredna gospodarstva, a također, postoji i mnogo načina za ostvarivanje prodaje.

Ovo poglavlje opisuje moguće izvore prihoda.

Poslovni plan ruralnog turizma najbolji je način da se pokaže kako se usklađuju tokovi prihoda i novi troškovi kako bi se osigurao novi izvor dobiti.

Neki od izvora prihoda mogu biti:

• Ulaznice za događaje
• Naknada za obilazak – turističke ture
• Prodaja svježih poljoprivrednih proizvoda
• Prodaja prerađenih poljoprivrednih proizvoda
• Prodaja suvenira
• Naknada za stjecanje vještina – radionice
• Naknada za degustaciju
• Iznajmljivanje objekta
• Smještaj
• Hrana

Za sve naknade koje naplaćujete, važno je da ih navedete u skladu s primjenjivim standardima i da provjerite jesu li naplaćene u skladu s važećim propisima.

Ulaznice za događaje

Turisti su spremni platiti ulaznicu kako bi prisustvovali ili sudjelovali u događajima. Imajte na umu da su turisti spremni platiti ulaznicu za neko nezaboravno iskustvo. Ulaz se može naplaćivati za događaje i aktivnosti. U ruralnom turizmu moguće je organizirati niz događanja. Od berbe grožđa, kosidbe, biciklijade, streličarskog natjecanja, utrke čamaca, folklorne smotre do glazbenog festivala ili obilježavanja autentičnog običaja, blagdana ili drugog značajnog datuma.

Cijena karata se može formirati na više načina:

• Odrasli mogu plaćati jednu cijenu, a djeca i umirovljenici drugu, nižu cijenu
• Moguće je uvođenje grupnih popusta
• Popust se može ostvariti i uz uvjet kupnje nekih proizvoda na imanju ili korištenje smještaja.

Razmislite o organizaciji događaja koji bi privukao turiste.

Naknada za obilazak – turističke ture

Ako organizirate obilazak (npr. posjet farmi s vodičem) možete naplatiti naknadu. Vodič možete biti vi ili netko drugi tko ima dovoljno znanja o vašoj farmi. Turisti koji su spremni platiti ovu naknadu najčešće žele upoznati autentičnost života i rada na poljoprivrednim gospodarstvima, neke detalje proizvodnih procesa, tehnološke specifičnosti i druge jedinstvene doživljaje koje im vaše gospodarstvo može pružiti.

Naknada za izlet može se formirati na više načina:

• Odrasli mogu plaćati jednu cijenu, a djeca i umirovljenici drugu, nižu.
• Moguće je uvođenje grupnih popusta
• Popust ili besplatna tura se može ostvariti i uz uvjet kupnje nekih proizvoda na farmi.

Prodaja svježih poljoprivrednih proizvoda

Jedan od razloga zašto turisti dolaze na gospodarstva je kupnja svježih poljoprivrednih proizvoda po proizvođačkim cijenama. Osim direktne prodaje svježih proizvoda, možete uvesti i aktivnost “Biraj i uberi”, gdje turisti sami biraju svoje proizvode. Kako raste interes za zdravom hranom i kako ljudi sve više žele znati od koga što kupuju, ova vrsta zarade ima sve veću perspektivu.

Prodaja prerađenih poljoprivrednih proizvoda

Mnoga gospodarstva sve više rade na proširenju prodaje svojih proizvoda s dodanom vrijednošću. To može uključivati sve ono što možete preraditi na svom gospodarstvu, odnosno sve prerađevine od poljoprivrednih proizvoda (sir, maslac, džem, kompot, cijeđeni sokovi, kiseli proizvodi, sušeno voće, umaci, namazi i dr.). Razmislite o ponudi nekih od ovih proizvoda kao suvenira ili poklona.

Prodaja suvenira

Zašto vaše gospodarstvo ne bi imalo svoje suvenire? Zašto ne biste na svom gospodarstvu prodavali i suvenire vezane uz regiju u kojoj se nalazite? Prije svega, poželjno je imati autentične suvenire koji su vezani za vaše gospodarstvo i koji su na njemu napravljeni: ukrasi, rukotvorine, seoske starine itd. Njima uvijek možete dodati klasične suvenire: kape, majice, privjeske itd. 

Naknada za stjecanje vještina – radionice

Smisao održavanja radionica na gospodarstvu je naplata iskustva i stručnosti. Mogućnosti različitih edukacija gotovo su neograničene. Turisti vole ostati aktivni i baviti se stjecanjem novih znanja i vještina. Možete organizirati edukativne radionice na različite teme kao što su: kulinarska radionica, pripremanje proizvoda za van, šišanje ovaca, predenje vune, košenje sijena, rezbarenje bundeva, pletenje košara/cekera, izrada drvenog ugljena itd.

Kao i ostale kotizacije, kotizacija za radionice može se formirati na različitim principima, ovisno o broju sudionika ili na neki drugi način.

Naknada za degustaciju

Degustacija se može organizirati za gotovo sve autentično što proizvedete na gospodarstvu. Osim degustacija vina ili rakija, možete organizirati i degustacije mnogih drugih proizvoda. Poljoprivredna gospodarstva koja uzgajaju ili proizvode neku autentičnu hranu mogu razmotriti naplatu na temelju iskustva kušanja. Na primjer, voćnjak može ponuditi kušanje starih sorti jabuka ili šljiva. Ako se bavite proizvodnjom mlijeka, možete ponuditi degustacije sireva, namaza i ostalih mliječnih proizvoda. Ukoliko već sušite meso za vlastite potrebe, možete ponuditi degustaciju mesnih proizvoda. Važno je da kušaonica bude čista, uredna i da higijena udovoljava svim propisima.

Cijena se obično formira po osobi. Sudionicima degustacije možete dati određeni popust za kupnju proizvoda.

Iznajmljivanje objekata

Drugi način na koji gospodarstvo može zaraditi od posjetitelja je iznajmljivanje cijelog gospodarstva (imanja), pojedinih njezinih dijelova ili objekata na imanju. Prazna štala se može koristiti za satove plesa, manja vjenčanja, obiteljska okupljanja, rođendane, vjerske događaje, sastanke i slično. Također možete iznajmiti praznu staju ili drugi objekt drugima koji se bave turizmom za neke svoje manifestacije ili aktivnosti. Prekrasan travnjak može se iznajmiti za piknike ili druge posebne događaje.

Provjerite je li sve što iznajmljujete čisto i uredno, ima li pristup vodi i toaletu.

Cijenu možete formirati prema vremenu korištenja (sat,  pola dana, cijeli dan) ili po osobi.

Smještaj

Smještaj možete ponuditi u bilo kojem objektu koji je u skladu s propisima i koji je kategoriziran. To može biti soba, stan, kuća, šator, prikolica, velika bačva i slično. Smještaj treba imati odgovarajuću kupaonicu, sanitarni čvor i druge popratne sadržaje, sukladno svojoj kategorizaciji.

Naknada može biti po jedinici (sobi) ili po osobi. Ne zaboravite na popuste za djecu.

Hrana

Osim što turisti moraju jesti, oni uglavnom vole jesti domaću i autentičnu hranu. Ponudite im nešto od toga, u skladu sa svojim mogućnostima pripreme hrane. Cijenu možete formirati po obroku ili po grupi ili na neki drugi način.

⇥ PREUZMITE MODEL POSLOVNOG PLANA